Nova naredba – željeni rezultat Kada pišete članak za „Uzgajatelj“ prvog siječnja, tada sigurno jedan dio rečenice treba sadržavati čestitku za zdravljem bogatiju, vedriju, u uzgoju uspješniju, u natjecanju strpljiviju, na izložbama susretljiviju, ovu 2014. godinu. Svima nam ne bi škodilo i malo više zdravlja, i malo više brige za najbliže, i pokoja lijepa riječ za prijatelje i strpljenja u uzgoju i novaca i volje za natjecanjem, a da za sve to ne čekamo Novu godinu da jedni drugima upravo to zaželimo. Kako bilo da bilo i ovim putem od srca upravo sve to želim svim našim uzgajateljima. Godina je dobro završila i 31. prosinca izašla je nova Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2014. godini (NN 160/13). Daleko je 2006. godina kada je intenzivnije krenula „kampanja“ provedbe naredbom naloženih mjera među kojima je bila i obveza pretraživanja na klamidiozu ptica (Chlamydophila psittaci). Od tada prolazili smo različite faze u kojima smo nastojali urazumiti naše uzgajatelje da se propisi trebaju poštivati, do poduzimanja niza aktivnosti kako bismo taj trošak pokušali učiniti prihvatljivim za sve nas. Nekad su nas poslušali i u nadležnim ministarstvima i u veterinarskim stanicama i ambulantama, no nije uvijek išlo glatko.Uspjeli smo „dogovoriti“ skupne uzorke za udruge, pa smo utjecali na jedinstvenu cijenu prilikom uzorkovanja, zatim smanjili broj pretraga na jednu godišnje i sve se to vrijeme trudili u cijelosti razgraničiti komercijalni od nekomercijalnog uzgoja (uzgoj radi natjecanja). Nije bilo jednostavno jer su interesni (trgovački) lobiji bili jaki. Posao još nije u potpunosti gotov, no sigurno smo puno bliže cilju nego prošle godine. U dosadašnjem dijelu u pomoć su mi priskočili predsjednici Hrvatskog ornitološkog saveza i naš tajnik koji su sudjelovali u dva navrata u razgovorima u Ministarstvu poljoprivrede, dok sam preostali dio posla nastojao odraditi kako znam i umijem. I kada se tijekom prosinca počelo pričati o mogućem „ukidanju pretrage na klamidiju“, jer je nacrt Naredbe bilo gotov, javilo se nekoliko „zaslužnih“. Nije mi namjera nikom držati slovo, no ipak me je kao čovjeka zasmetalo što si zasluge pripisuju baš oni koji su godinama komentirali kako se na tom planu baš ništa ne poduzima. Kako god bilo, bit će mi drago da se i zvanično jave i pomognu jer posla ima još dosta.Kad smo već kod uspjeha savjetujem svima da pokušaju pročitati i razumjeti naše zakonske i pod zakonske propise i druge opće akte koji reguliraju ovo područje. Tako je Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06 od 31. 12. 2006. godine) tijekom 2013. godine doživio izmjene i dopune (NN 37/13 od 28.03.2013.) u kojem je upravo unesena pravna stečevina europske unije kroz preuzetih 9 Direktiva EZ i EEZ, 6 Uredbi Vijeća EZ i EEZ. te 8 Uredbi Komisije EZ i EEZ. Sabor je izglasao i Zakon o provedbi Uredbi europske unije o zaštiti životinja (NN 125/13 od 11.10.2013. godine) sa kojim je preuzeto 8 Uredbi Komisije EZ i EEZ. Tijekom godine dobili smo i novi Zakon o veterinarstvu (NN 82/13 od 30.06.2013. godine), dok je Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o veterinarstvu (NN 148/13 od 11.12.2013. godine) i u tom dijelu preuzeta pravna stečevima europske unije. Tim zakonom preuzeli smo 34 različite Uredbe Komisija, Uredbe EZ, Uredbe Vijeća, te Provedbenih uredbi Komisije EU, a tu je još i 13 Direktiva vijeća EEZ. Kako vam god izgledalo, vjerujte nije lako i jednostavno niti pronaći sve akte kojima je jedno područje regulirano, a potom ih pročitati i razumjeti što piše da se ne sramotite u razgovoru sa ljudima koji sudjeluju u izradi i procesu primjene istih. Jedan dio preuzete pravne stečevine europske unije utjecao je i na mjere iz Naredbe o kojoj je riječ. Tekst Naredbe u kojem se govori o Newcastleskoj bolesti ostao je isti i glasi: (1) Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi i golubovi iz uzgoja i pernata divljač, mora biti cijepljena protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota, jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem.(2) Cijepljenje iz stavka 1. ove točke mora biti provedeno u razmaku od najmanje 4 mjeseca.(3) Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje), te nojevi, golubovi i pernata divljač, mora biti cijepljena protiv ove bolesti tako da stalno bude imuna.(4) Kontrolu imunosti u intenzivnim uzgojima peradi i ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači, provode ovlaštene veterinarske organizacije prema uputi koju određuje Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.(5) Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi koji imaju organiziranu veterinarsku službu dužni su dostaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji informaciju o provedenom cijepljenju protiv newcastleske bolesti, najkasnije 7 dana po provedenom cijepljenju.(6) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 3. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna. U slobodnom „prijevodu“ to znači da svi naši uzgajatelji peradi i golubova trebaju dopustiti ovlaštenom djelatniku veterinarske stanice provođenje cijepljenja kako je navedeno, bez obzira da li se sa uzgojenim primjercima žele natjecati ili ne i bez obzira da li će njihove životinje sudjelovati u prometu ili ne. Što se tiče trećeg dijela Naredbe u kojem se u točci 26 govori o Klamidiozi ptica (Chlamydophila pittsci) stvari su bitno različite u odnosu na prošlogodišnju naredbu i glase:(1) Svi uzgoji ukrasnih ptica te golubova namijenjenih prodaji moraju biti registrirani sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji (»Narodne novine«, broj 56/09).(2) Sva jata ukrasnih ptica te golubova iz stavka 1. ove podtočke te prodajna mjesta moraju dva puta godišnje, u razmaku od šest mjeseci, biti uzorkovana i laboratorijski pretražena s negativnim rezultatom na klamidiozu ptica.(3) U registrirane uzgoje te prodajna mjesta dopušteno je uvoditi nove jedinke samo ako potječu iz registriranog jata pretraženog na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom unutar šest mjeseci prije uvođenja u jato.(4) Sva jata ptica iz porodice Psittacidae koja sudjeluju na izložbama, sajmovima, natjecanjima i ostalim vrstama okupljanja moraju biti pretražena na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom ne starijim od 12 mjeseci.(5) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje. I ovaj dio teksta Naredbe mnogim našim uzgajateljima ne govori mnogo. Iako nismo nadležni za tumačenje općih akata donesenih od strane nadležnih ministarstava, dužni smo pojasniti našim uzgajateljima o čemu se ovdje radi. Pored obveze opisanog cijepljenja protiv Newcastleske bolesti naši uzgajatelji peradi, golubova i ptica koji se bave nekomercijalnim uzgojem radi natjecanja na izložbama nisu više u obvezi provoditi laboratorijske pretrage na klamidiozu ptica. Izuzetak su, kako je navedeno, uzgajatelji koji se bave uzgojem ptica iz porodice papigašica (Psittacidae) koji i dalje trebaju provoditi laboratorijske pretrage na klamidiozu ptica jednom godišnje. U redu Psittaciformes ima nekoliko porodica, a kod nas su najpoznatije porodice kakadui (Cacatuidae) i nama zbog mjera iz Naredbe interesantna porodica papigašica (Psittacidae). Porodica papigašica (pravih papagaja) dosta je rasprostranjena i nastanjuje Južnu i Centralnu Ameriku, južni dio Sjeverne Amerike, Afriku, Madagaskar, Južnu i Jugoistočnu Aziju, Australiju i Peloneziju. Smatra se da se porodica pravih papagaja dijeli na dvije potporodice i to na potporodicu običnih papiga (Psittacinae) u kojoj u 57 rodova ima 265 vrsta i potporodicu Lorija (Loriinae) u kojoj u 12 rodova ima 54 vrste lorija. Dakle navedene laboratorijske pretrage na klamidiozu potrebne su ako uzgajate neke od navedenih običnih papiga i lorija koji se kad nas najčešće uzgajaju. OBIČNE PAPIGE: Hijacintna ara(Anodorhynchus hyacinthinus), Carska amazona(Amazona imperialis), Crvenorapa amazona(Amazona brasiliensis), Tukumanska amazona(Amazona tucumana), Ljubičastoprsa amazona(Amazona vinacea), Tamaulipska amazona(Amazona viridigenalis), Modro-žuta ara(Ara ararauna), Modrogrla ara(Ara glaucogularis), Zelenokrila ara(Ara chloropterus), Zelena ara(Ara ambiguus), Crveno-modra ara(Ara macao), Crni papagaj(Coracopsis nigra), Australska papiga(Melopsttacus undulates), Plavokrili papagaj(Neophema chrysostoma), Penant(Platycercus elegans), Crvena rozela(Platycercus eximus), Žako(Psittacus erithacus), Mala aleksandra(Psittacula krameri). LORIJI: Crni lori(Chalcopsitta atra), Papuanski lori(Charmosyna papou), Patuljasti lori(Charmosyna wilheminae), Ljubičastokruni lori(Glossopsitta porphyrocephala), Zelenoleđi lori(Trichoglossus haematodus), Kljuštogrli lori(Trichoglossus cholorolepidotus), Stefanov lori(Vini stephani), Plavoprugi lori(Eos reticulata). Ovdje sam naveo samo najčešće vrste običnih papiga i lorija, dakle ako netko od naših uzgajatelja uzgaja neku drugu vrstu lorija i običnih papagaja koji ovdje nisu navedeni isti je postupak, dakle za iste je potrebno provesti postupak laboratorijske pretrage na klamidiju ptica. Isto tako je potrebno skrenuti pozornost našim uzgajateljima da ukoliko perad, golubove i ptice drže u komercijalne svrhe i sa njima se pojavljuju na prodajnim mjestima (razne trgovine sa životinjama, razni specijalizirani zoobutici, sajmovi, pijace, burze, prodajne izložbe i slično) iste trebaju biti laboratorijski pretražene na klamidiozu ptica. Znamo da jedan značajan broj uzgojenih primjeraka peradi, ptica i golubova nikada ne bude izlagan, ali se nude na prodaju u neposrednoj blizini izložbi koje organiziraju naše udruge. Dragi prijatelju upravo smo to htjeli. Pomoći udrugama organizatorima izložbi da što veći broj životinja bude izložen na izložbi, a da njihovi vlasnici putem organizatora prodaju uzgojne viškove. Na taj način pomažemo i našim uzgajateljima da se riješe uzgojnog viška, a uzgajatelji koji se ne žele natjecati izlaganjem svojih ljubimaca potražiti će druge načine prodaje uzgojnog viška ili će uzgojene primjerke trebati podvrgnuti poznatom postupku laboratorijskog pretraživanja na klamidiozu ptica. Željko Šerepac |
