Nastao je u Sisku i okolici prije više od 100 godina. Dobiven je ukrštanjem i selekcijom rasa prevrtača i letača nasljeđenih od Turaka. Vremenom i trudom odgajivača usavršavao se u prevrtanjju, letenju i eksterijeru ukrštanjem sa nekoliko rasa prevrtača, od kojih je glavnu ulogu odigrao Komaromski prevrtač i Bački prevrtač sa kapom. Danas se uzgaja u Sisku i okolici, Glini, Petrinji, Dubici, Bihaću, Kostajnici, Prijedoru, Doboju, Križevcima, B.Luci, V.Gorici, Zagrebu i drugdje.
Nešto je manjeg rasta, skladnih proporcija, na nižim nogama, sa srednje razvijenom kapom, veoma živahan i umiljat. Mužjaci vidljivo krupniji od ženki. Glava mu je okruglasta sa širokim čelom, kapa srednje veličine, proteže se od uha do uha, sa dvije ružice na krajevima, nešto odmaknuta od glave. Oči su bijele boje kod jednobojnih primjeraka.
Tamne su boje kod srcastih i bijelih. Očni okviri slabo razvijeni blijedo- žute boje do boje mesa. Kljun je srednje veličine u korijenu širi. Svijetle boje kod srcastih, bijelo jednobojnih, crvenih i žutih. Kod plavih, crnih i srebrnih jednobojnih primjeraka taman. Koso je usađen na dolje sa blagim prijelomom linije čela i kljuna. Srednje je dužine i valjkast. U osnovi cijelom širinom naliježe na trup. Široke, zaobljenje i nerascjepljene, blago isturene naprijed.
Leđa su široka, ravna, blago nagnuta prema nazad i sa repom čine jednu ravninu. Krila su dobro razvijena, snažna, leže na repu i nešto su kraća od repa. Rep je dobro složen, nešto duži od krila sa blagim padom prema nazad, postavljen je na istoj liniji sa leđima. Obično sadrži 12- 14 pera. Noge su kraće neoperjane crvene boje.
Nokti su obično svjetlorožnati. Perje je dobro složeno sjajno i čvrsto. Postoje i gaje se u svim osnovnim bojama jednobojni i srcasto obojeni. Sve boje moraju biti intezivne, a šare pravilne. Kod srcastih bjelina ispod kljuna na vratu obično je duboka u dužini kljuna kada se položi uz vrat. Zamijećene greške: nedostatak prevrtanja, duže noge, dugačko nezgrapno tijelo, usko čelo, šiljata glava i kljun, viseća krila, nepravilna asimetrična kapa, "uprljana boja", crveni očni okviri, nepravilan crtež kod srcastih, spojena šara do oka bez prijelaza na bijelo kod srcastih, brk, obrva, lepezast rep, višak pera u repu.
Ova pasmina golubova nastala je 1920. godine križanjem kapucinera, bečkog kratkokljunog i orijentalnog prevrtača. Pasmina je registrirana u Zagrebu 1925. godine o čemu postoje zapisi u predratnom listu " Prijatelji životinja " koji je tiskan u Zagrebu 30- ih godina. Tada su već uzgojeni golubovi s visećim krilima, velikom kukmicom i dobro dignutim i širokim repom, ali s uskom glavom i nešto dužim nogama. Tada su ih uzgajatelji jednostavno zvali " purcleri ". Tijekom II. svjetskog rata mnoga jata su uništena i bilo je potrebno dosta vremena da se pasmina obnovi. Poslije 1950. godine pasmina se ponovo počela uzgajati u većem broju. Križanjem s kečkemeterom i komaromskim prevrtačem stvoren je nekadašnji tip i izgled ovog goluba. Tako je drugi standard nastao 1073. godine na inicijativu " Udruge uzgajatelja malih životinja " osnovane 1925. godine u Zagrebu.
Zagrebački prevrtač je golub srednje veličine, skladnih proporcija, niskih nogu s bogatom kapom, vrlo živahan, perja čvrsto priljubljenog uz tijelo.
Glava mu je omanja, okrugla s visokim i širokim čelom. Na zatiljku je kukmica bogata perjem, nešto viša od tjemena glave ( 2- 3 mm ) i proteže se od uha do uha, malo je razmaknuta od potiljka, na krajevima se završava rozetama od finog perja dužine 10- 15 mm, koja se spušta nadolje po vratu. Gledano sa zadnje strane glave, kapa sa rozetama izgleda kao dva spojena cvijeta, a sa prednje strane spušteni dijelovi rozeta izgledaju kao izokrenuti češalj. Kljun je kratak, u korijenu širok, te na vrhu tup, što više usađen u glavu. Spojna crta kljuna treba ići kroz zjenicu oka ili ispod nje ( manja greška ). Nosnice su male i bijelo naprašene. Boja kljuna je uvijek svijetlo rožnate boje kao i nokti, a kod crnih i tamnih primjeraka dozvoljava se malo tamniji kljun.
Oči su biserno bijele, djeluju nešto krupnije, obrubljeni su očnim rubovima bijelo- žučkaste boje, širine 2-3 mm koji moraju biti glatki. Tamne oči imaju bijeli primjerci, kao i tigrasti primjerci bijele glave.
Vrat je pri glavi tanak, a naliježe široko i zvonasto na trup. U gornjoj polovici vrat je nešto povijen unatrag i pri hodu malo se ljulja naprijed- natrag.
Prsa su dobro razvijena, lijepo zaobljena, te djeluju malo izbočeno iz ramena, okrugla su i sa trbuhom lijepo spojena u laganoj krivulji.
Leđa su široka, što kraća, konkavnog oblika.
Krila su dobro razvijena, neznatno kraća od repa, opuštena i skoro dodiruju tlo.
Rep je širok, ima 12- 18 čvrstih pera koja moraju biti dobro priljubljena jedna uz drugo. Golub ga nosi pod kutom od 45°- 55° u odnosu na pod. Rep je u korijenu uzak, a prema krajevima se širi za najmanje 15° ( širina ramena goluba ).
Noge su kratke i koso postavljene, vatreno crvene boje te moraju biti bez perja, a golub dok stoji ostavlja dojam kao da poskakuje na mjestu. Nokti pak moraju biti boje kljuna.
Perje je gusto, dosta čvrsto, uvijek priljubljeno uz tijelo i intenzivno svijetle boje.
Boje i šare: Uzgajaju se jednobojni primjerci u svim osnovnim bojama ( bijeli, plavi, crveni, žuti, crni ). Priznate su i dopunske boje: srebrna s krilnim prugama i bez njih, brončana, kovana (plava) i prugasta. Postoje i tigrasti primjerci kod kojih je osnovna boja bijela, a išarani su jednom od osnovnih boja. Boje su intenzivne.
Brodski prevrtač kako i samo ime govori potječe iz Slavonskog Broda. Smatra se da su prvi golubovi, od kojih je nastao današnji brodski prevrtač, donešen u Slavonski Brod pedesetih godina.
Ime koje se veže za spomenute golubove je izvjesni gospodin Kopič, koji je po zanimanju bio lačar.
Točno porijeklo donešenih golubova nije poznato iako su podsječali po svom izgledu na prevrtače iz istočnih evropskih zemalja. Donešeni golubovi su završili kod gospodina Rema, koji ih uzgaja te se od njega šire po cijelom gradu i okolici. Osim tih golubova zna se da su u tim prvim uzgojnim koracima korišteni i komaronski prevrtači, zagrebački prevrtači, orijentalni prevrtači. Zadnje križanje sa domicilnim golubovima izvršeno je sedamdesetih godina i to sa indijskim podnim prevrtačima. Sva ova križanja svakako su poboljšali odrečene osobine današnjeg brodskog prevrtača, ali su i u mnogo čemu bila i korak unazad. Večina rasa sa kojima se križao brodski prevrtač nemaju tako dobro i jasno izražene prevrtačke sposobnosti. Upravo zbog toga se od bilo kakvih daljnih križanja i odusta Današnji brodski prevrtač je u največoj mjeri plod uzgoja i ustrajnosti velikog broja
zaljubljenika ovog goluba koji su prisutni na području današnje Brodsko - posvske županije i šire. Osnovni cilj uzgoja na ovim prostorima je bilo i ostalo prepoznatljivo što kvalitetnije prevrtanje. Upravo iz tih razloga zanemaren je u odrečenu ruku sam izgled ovog goluba, koji je sam po sebi dugogodišnjim uzgojem u večoj mjeri neslužbeno standardiziran u prisutnoj populaciji golubova.
Danas na području Brodsko - posavske županije po zadnjim podacima oko 300-tinjak golubara uzgaja ovog goluba. Najčešča jata broje otprilike 30-ak golubova s čime dolazimo do jedne impozantne brojke golubova ove rase. Osim u ovoj županiji velika populacija brodskih prevrtača nalazi se u Bosanskoj posavini, točnije Odžaku i Orašju, isto tako i po cijeloj Hrvatskoj su zabilježeni pojedinačni uzgajivači ovog goluba. Kako su se ljudi iz Brodsko - posavske županije selili u druge zemlje tako su i golubari meču njima svog najomiljenijeg goluba odnosili sa sobom tako da se danas pouzdano zna da ga ima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Australiji i Kanadi. Sve ovo ovom golubu daje karakteristike jedne ustaljene rase, koja ima svoju povijest i sigurno dobru budučnost.
Prvo što se može uočiti na ovom golubu je to, da on svojim opčim izgledom daje utisak jednog sportskog goluba, goluba prevrtača. Brodski prevrtači u največem broju nemaju krunu na glavi iako postoje primjerci s njom koji su u puno manjem broju.
Prevrtanje je osnovna karakteristika ovog goluba. Brodski prevrtači počinju prevrtati relativno rano, najčešči oblici prevrtanja u samom početku su tzv. lastiranje, propadanje na rep, okretanje jednom ili više puta uz propadanje (tzv. rolna). Svi ovi oblici kod starog i formiranog goluba su nepoželjni. Prvi način prevrtanja i ujedno onaj kojeg cijene svi uzgajivači ovih golubova je okretanje tzv. dvojke, tj. dvice. Radi se o okretu unazad za vrijeme leta i to dvostrukom. Taj dvostruki salto unazad okreče izuzetno brzo tako da ne gubi na visini i na smjeru leta. Brodski prevrtači kako prevrču ödvicuöu zraku iznad kuča u slobodnom letu tako znaju prevrtati i u preletu izmeču kuča, a pojedini primjerci i u samim tavanima ili golubinjacima. Poželjno je da golub okrene što više ödvicaöna odrečenoj udaljenosti, a da pri tome ne gubi na visini, normalno i lagano leti te da ne okreče nikakve druge oblike okretanja. Svako okretanje po jedan puta ili propadanje na rep i lastiranje smatra se greškom, dok je okretanje več spomenute örolneönepoželjno. Mnogi golubovi pogotovo mladi znaju prevrtati örolnu do zemlje te ponekad tako i poginuti.
II STANDARD
GLAVA: brodski prevrtač ima okruglastu glavu s neznatno ravnim tjemenom, srednje je veličine poput engleskog tiplera.
OŻI: Perlaste, odnosno bijele su boje, izuzev bijelih golubova kod kojih su tamne, očni okviri su bijele do ružičaste boje i srednje su razvijeni.
KLJUN: Srednje veličine s malo povijenim vrhom, boja kljuna ovisi o boji goluba, a kreče se u rasponu od bijele, preko boje mesa do crne boje. Poželjno je da je u korelaciji s bojom noktiju. Izuzetno su cijenjeni crni golubovi s bijelim kljunom i bijelim noktima.
VRAT: Srednje je dužine i u donjem dijelu dobro razvijen te sa prsima čini lijepu cijelinu.
PRSA: Što šira, puna i dobro zaobljena.
LE\A: Ravna, široka i blago padajuča prema repu.
KRILA: Srednje jaka, bogata perijem, leže na repu, te dobro zatvaraju leča.
REP: Nešto duži od krila i dobro složen.
NOGE: Kratke do srednje dugačke, crvene boje, poželjno je da boja noktiju bude u korelaciji s bojom kljuna.
PERJE: Kompaktno, dobro složeno, gusto i sjajno.
BOJE: Uz osnovne boje: bijelu, crnu, crvenu, žutu, prisutna je i plava, fako/žuta, crvena/i pepeljasta. Żesti su golubovi sa bijelo obojenim letnim perima te šareni golubovi. Kod šarenih golubova poželjno je da su u dvije boje mečusobno pravilno složene - odrezane.
GREŠKE: Predugačko i visoko tijelo, dugačka i uska glava, uzak i skroz ravan kljun, nejednake po boji i žute oči, izraženo crveni očni okviri, dugačak vrat, uska leča, perje bez sjaja viseča krila i uzdignuti rep.
VEĆA GREŠKA: Neprevrtanje.
BROJ PRSTENA: IV
PODRIJETLO:
Zapadna Slavonija
POVIJEST:
Ovaj golub egzistira više od 100-tinjak godina na prostorima oko Đakova, Sl.Broda, Požege, N.Gradiške, Lipika i još nekih mjesta. Vjerojatno je nastao križanjem nekih mađarskih golubova s nekim tada lokalnim, vjerojatno turskim golubovima. Kruna i kratki kljun odaju udio mađarskih golubova dok dobro prevrtanje je odlika turskih golubova.
PASMINSKA OBILJEŽJA
GLAVA:
Gotovo kockastog oblika ali sa zaokruženim bridovima širokog i dobro izraženog čela, visoko nasađene okrugle kape s ili bez rozeta.
OČI:
Biseraste boje, kod bijelih tamne. Krvne žilice dozvoljene; obočnoce dvostruke, blijede.
KLJUN:
Jedva srednje dugačak, u korijenu širok i debel, a vrh lijepo zaobljen. Kod crnih i plavih taman a kod ostalih svijetao.
VRAT:
Srednje dugačak, prema nazad lagano izvijen.
PRSA:
Snažna, dobro zaokružena, isturena.
LEĐA:
Široka, dugačka, lagano padajuća.
KRILA.
Duga i snažna, na repu nošena.
REP:
Sastavljen od 12-14 pera, zatvoren, nošen u produžetku s linijom leđa.
NOGE:
Kratke, neoperjane.
PERJE:
Dugačko, dobro razvijeno, široko.
OBOJENOST:
Jednobojni i šareni u svim bojama.
BOJE I CRTEŽ:
Boje po mogućmosti zasićene i ravnomjerne. Dvobojni s bijelim letnim perima, prošaranom glavom, te šareni.
GRUBE GREŠKE:
Mala glava, usko,nisko čelo, tanak i dugačak kljun, kratka figura, viseća krila.
7.studeni `07.
Web stranice kluba uzgajatelja fazana i vodene peradi
27.srpanj `07.
Web stranice udruge Bjelovar
Izložbeni kalendar za 2007/08
